Jabuka

divlja jabuka

Zrele mirisne jabuke siguran su znak da se bliži jesen. Jabuka je bila poznata od davnina i današnje sorte su dobivene složenim ukrštanjem divljih vrsta. Iz malih, kiselih, tvrdih i oporih jabuka dobivene su brojne veće, slađe i ukusnije sorte.

domaća jabuka

Domaća jabuka je hibridnog porijekla, a nastala je u centralnim dijelovima Azije, odakle se raširila po cijelom svijetu te nam je danas na tržištu dostupno više od 7000 sorti. Jabuka je drvenasta biljka, a pripada porodici najljepše skupine cvijeća, a to je porodica ruža. Poznato 

je svima da je ruža kraljica cvijeća, pa su tako jabuka i ruža dvije prekrasne ljepotice u bogatoj porodici ruža. Jabuka se uzgaja u voćnjaku, a ima slatke i sočne plodove bogate vitaminima i mineralima, pa je zato dobila počasni naziv kraljica voća. Domaća jabuka je listopadno drvo sa gustom krošnjom. Listovi su ovalni, a  cvjetovi bijele boje.

               jabuka u brojkama (sastav)

 Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno utiču na naš organizam. Prosječno, voda čini 85%  ploda, ugljikohidrata (šećera) ima oko 14%, masti i bjelančevina zajedno oko 1%, a vlakna se nalaze u količini od 1%. Jabuka sadrži i do 85% vode, u kojoj su otopljene (rastvorene)  različite tvari te prolazi kroz želudac u roku od 15-20 minuta. Ona se jede prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede sa drugom hranom onda boravi u želudcu i nekoliko sati. Ono što jabuku izdvaja od ostalog voća je visoki sadržaj pektina. Pektin je rezultat zrenja (sazrijevanja) ploda. On u kontaktu sa vodom bubri, pa u našem želudcu jabuka uspijeva postići dodatni osjećaj punoće i sitosti. Pektin potiče i reguliše probavu, te pomaže kod poteškoća sa  probavom. Od vitamina treba istaknuti vitamine A, B1 i B2 te vitamin C.

                                                             oguljena i neoguljena jabuka

 Najveći dio visokovrijednih hranjivih sastojaka smješten je u kori ploda ili odma ispod nje, pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas u doba pesticida, morate znati odakle ta jabuka potiče. Ako ih niste ubrali u vlastitom vrtu, u nekoj čistoj oazi, guljenje je nužno! A kad ih kupujete na tržnici,  ne zaobilazite one male i neugledne. I ne grozite se crva u njima, jer što je dobro crvu, dobro je i nama. Navedeni su hranjivi sastojci sadržani u 100 grama neoguljene i oguljene jabuke. Zapravo,  razlike su veoma male i ne postoji razlog da ovo  ,,prastaro“  voće, u jednom ili drugom obliku, ne stigne na naše stolove.

                                                             jabuka i zdravlje

 Dok se nauka još muči da otkrije sve tajanstvene sastojke koje su jabuku uzdigle na visoko i počasno mjesto, historija ljudskog društva pamti da je još od  Adama i Eve pa sve do danas bila simbol zdravlja i ljepote. Sve što dobijete iz jabuke,  možete dobiti pojedinačno i iz drugih voćki, ali zašto komplikovati kada imate sve u jednoj jabuci.  Jedna jabuka dnevno čuvat će vaše zdravlje i spriječiti pojavu mnogih  oboljenja. Ljekari tvrde da se bolesti srca srca i krvnih sudova mogu izbjeći,  sve do duboke starosti ako se svakog dana pojede bar  1 jabuka.  Kako je bogata vlaknima , koja bubre u želudcu te tako stvaraju osjećaj sitosti i smanjuju apetit, jabuka je nezaobilazna u svim dijetama sa ciljem smanjenja kilograma.  Kako sadrži mnogo kalija, jabuka potiče i izlučivanje suvišne tečnosti iz organizma  pa uz ostalo na taj način pogoduje i mršavljenju. Ona pomaže pri prehladama i upalama gornjih disajnih puteva. Jabuke su vrlo važne i za njegu zuba. Umjesto pranja zuba navečer, možete pojesti i jabuku. Sok iz jabuke ubija i do 80% bakterija koje izazivaju karijes. Ona je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje. Zahvaljujući čudesnoj kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari u njoj, jabuka, jača imunitet i snadbijeva organizam   energijom, te  sprječava umor i gubitak koncentracije.

Ovo je nešto što je mnogima od nas nepoznato! Sok od jabuke može smanjiti gubitak pamćenja koji se veže uz starenje. I ne samo to. Jabuka ima u raznim bojama i ukusima. Ako niste raspoloženi za zelenu jabuku, uzmite crvenu. Ako vam ni ta ne odgovara, probajte sa žutom. U svakom slučaju, jabuke su voće koje bi trebali uvijek imati u kući!

Vrste jabuka:

Idared je američka sorta nastala 1935. godine križanjem sorti Jonathan i Wagner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine.Viosokoproduktivna je plantažna sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u BiH i Hrvatskoj...
Jabuka Gala

Ova izuzetno atraktivna jabuka dolazi sa Novog Zelanda.

Elstar je još jedan uspješan potomak Golden Deliciousa nastao u Nizozemskoj 50-tih godina prošlog stoljeća.

 Jonagold je američka sorta nastala 40 - tih godina prošlog stoljeća, i kao što ime kaže, dobivena je križanjem Golden Deliciousa i Jonathana. U proizvodnju je uvedena 1968. godine i odtada je postala naročito popularna u Europi. Jonagold je najbolje od dviju sorata u jednoj!

Braeburn je danas jedna od najvažnijih komercijalnih sorata jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka!  

Jabuka Golden Delicious

I stvarno, pravo je zlato pronašao na brežuljcima Zapadne Virginije tog posebnog dana.

Summerred je kanadska sorta nastala križanjem sorti McIntosh i Golden Delicious 1964. godine, te se ubraja među najbolje ljetne sorte.

Jerseymac je aromatična jabuka. Meso je fine teksture, sočno i slatko kiselog okusa. Odlična je jabuka za jelo i kuhanje.

Jabuka Zlatna Zimska Parmenka - stara sorta Mnogi se nostalgično sjećaju nekih starijih sorti jabuke kojih više nema na tržnicama i u trgovinama. Jedna od takvih je Zlatna Zimska Parmenka, sorta porijeklom iz Engleske.

Možda najprepoznatljivija od svih jabuka i sigurno jedna od najpoznatijih, Granny Smith jedan je od najslavnijih izvoznih proizvoda Australije. 

Banane

Nikada ne stavljajte banane u hladnjak!Ovo je zanimljivo.Nakon što ovo pročitate vaš pogled na banane više neće biti isti.Banane sadrže tri prirodna šećera - sucrosu (saharozu), fruktozu i glukoze kombinirane sa vlaknima. Banana daje trenutne, podržavajuće, krepke i hranjive količine energije.  Istraživanja su pokazala da konzumacijasamo dvije banana dnevno osigurava energiju dovoljnu za 90-minutninaporan rad.Nije dakle, čudo, da se banana smatra voćem br.1 kod vodećih svjetskih atletičara.No, energija nije jedino što banane daju. Banana nam pomaže da ostanemo u dobroj  formi. Može nam pomoći uprevladavanju ili spriječavanju znatnog broja bolesti i stanja,postaju tako sastavni dio naše prehrane..
DEPRESIJA:Prema nedavnom istraživanju provedenom među ljudima koji pate oddepresije, mnogi od njih osjećali su se znatno bolje nakon što su  pojeli bananu. Banana sadrži tryptophan, vrstu bjelančevine koju tijelo pretvara u serotonin koji je poznat po tome da nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito se osjećamo sretnijima.
PMS:
Zaboravite tablete - pojedite bananu. Vitamin B6 koji se nalazi u banani regulira razinu glukoze u krvi koja utječe na naše raspoloženje.
ANEMIJA:
Banana je bogata željezom i može potaknuti stvaranje hemoglobina u krvi i tako pomoći kod nekih slučajeva anemije.
KRVNI TLAK/PRITISAK:
Ovo jedinstveno tropsko voće izrazito je bogato kalijem, a sadrži malo  soli što ovo voće čini savršenim kod problema sa krvnim tlakom/pritiskom. Administracija za lijekove i hranu u SAD-u  upravo je dopustila da industrija banana izda službena priopćenja da je banana voće koje ima  sposobnost smanjivanja rizika povišenog krvnog pritiska i moždanog udara.
MOZAK:
Dvjestotinjak je studenata  jedne škole ( Twickenham school) kao pomoć kod ispita, uzimalo za doručak, u pauzi te za ručak kako bi poboljšali sposobnst mozga. Istraživanja su pokazala da ovo voće bogato kalijem može pomoći učenicima da budu pažljiviji i koncentriraniji.
ZATVOR:
Banana sadrži vlakna; kada ih uključimo u prehranu, pomažu nam uspostaviti normalnu funkciju stolice kao i prevladavanje tog problema bez uzimanja laksativa.
MAMURLUK:
Jedan od najbržih načina prvladavanja mahmurluka je spravljanje milkshake-a zaslađenog medom.Banana umiruje želudac i uz pomoć meda, gradi potrošene razine šećera u krvi, a mlijeko hidrira i blagotovrno djeluje na cijelo tijelo.
ŽGARAVICA:
Banana stvara prirodni učinak protiv kiselina u tijelu, stoga ukoliko patite od  žgaravice, pokušajte pojesti bananu za olakšanje simptoma.
JUTARNJA MUČNINA:
Uzimanje banana između obroka pomaže u održavanju razine šećera u krvi,a time i izbjegavanju jutarnje mučnine.
UGRIZI KOMARACA:
Prije nego što posegnete za insekticidnim kremama, pokušajte ugriženo područje istrljati unutrašnjom stranom kore banane. Mnogi su otkrili da je jako učinkovita u smanjenju oteklina i iritacije nastalih zbog ujeda komaraca.
ŽIVCI:
Banane sadrže visoke količine B vitamina koji pomaže smirivanju živčanog sustava.

Imate prekomjernu težinu , a na poslu ste? Studije provedene na Institutu za psihologiju u Austriji pokazale su da pritisak na poslu vodi do prenatrpavanja čokoladom i grickalicama. Promatranjem 5000 bolničkih pacijenata istraživači su zaključili da su najdeblji pacijenti radili na poslovima na kojima su bili izloženi velikom pritisku. Izvještaj zaključuje: "da bismo izbjegli želju za prenatrpavanjem slatkišima, trebali bismo kontrolirati razinu šećera u krvi tako da svaka dva sata prezalogajimo hranu koja je bogata ugljikohidratima."
ČIR:
Banana se koristi kao hrana kod poremaćaja rada crijeva zbog svog mehkog sastava i glatkoće. Ona je jedino sirovo voće koje se može uzimati bez posljedica kod hroničnih bolesti.Banana također
neutralizira prejaku kiselinu i smanjuje nadražajnost oblažući unutrašnjost želuca.
KONTROLA TEMPERATURE:
Mnoge druge kulutre banane smatraju voćem koje 'hladi' i koje može sniziti kako fizičku tako i emocionalnu temperaturu trudnica. Na Tajlandu, npr. trudnice jedu banane kako bi osigurale da se dijete rodi sa nižom temperaturom.
POREMEĆAJI KOJI SE JAVLJAJU U POJEDNINIM GODIŠNJIM DOBIMA;
Banane pomežu kod ljudi koji su osjetljivi jer sadrži prirodni sastojak, tryptophan koji podiže raspoloženje.PUŠENJE I UŽIVANJE DUHANA:Banane mogu pomoći kod odvikavanja od pušenja. B6, B12 , kalij i magnezij koji se nalaze u bananama, pomažu u oporavku tijela od  učinaka povlačenja nikotina.
STRES:
Kalij je vitalni mineral koji pomaže u normaliziranju otkucaja srca, šalje kisik u mozak i regulira količinu vode u tijelu.Kada smo pod stresom, naš se metabolizam ubrzava i tako se smanjuje razina
kalija.Ravnotežu možemo vratiti uz pomoć zalogaja bogatog kalijem - banane!
UDARI:
Prema istraživanjima objavljenima u New England Journal of Medicine, uzimanje banana u svakodnevnoj prehrani, može smanjiti rizik od nastajanja udara za gotovo 40%!
BRADAVICE:
Ljudi okrenuti prirodnim metodama liječenja reći će vam da ukoliko želite maknuti bradavice, uzmite komadić kore od banane, stavite ga na bradavicu sa žutom stranom okrenutom gore. Tako okrenutu koru banane držite sa flasterom ili kirurkim zavojem na bradavici!
Dakle, banana zaista jest prirodan lijek za mnoge bolesti. Ako je uspoređujete sa jabukom, ima četiri puta više bjelančevina, dva puta više ugljikohidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i željeza, i dvostruko više ostalih minerala i vitamina.Bogata je kalijem i jedna je od najukusnijih vrsta voća. Možda je došlo vrijeme da se promijeni poznata fraza kako bismo mogli rećI: 'Jedna banana dnevno čini nas zdravima.'Jos jedna korist od banana: banane ublazavaju i sprecavaju grceve u nogama i ono sto se slikovito zove "bolest nemirnih nogu", a mnogi pate od ovih neugodnosti - svaki dan pojesti najmanje 1 bananu, a pozeljno i vise. Misici u nogama ce biti manje bolni, grcevi ublazeni ili ce nestati, a onaj neugodni osjecaj nemira u nogama (koji ovi ljudi rjesavaju hodanjem, hodanjem, hodanjem...) ce vremenom nestati.

Porijeklo Hrvata

Hrvati su narod, danas nastanjen na području Hrvatske  teBosne i Hercegovine i Srbije. Broje oko 7.200.000 popisanih pripadnika diljem svijeta 2005Hrvati govorehrvatskim jezikom , koji spada u skupinu južnoslavenkih jezika . Po vjeroispovijedi, dominantno su katolicima.Procjene govore daHrvata ima izvan domovine  gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi,, Zapadnoj Euopi i Oceaniji Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: gradišćanski Hrvati  u Austriji, moliški Hrvati u Italiji,Krašovani u Rumunjskojj, Bunjevci i Šokci u vojvođanskim krajevima...Svecem zaštitnikom hrvatskoga naroda smatra se sveti Josip...

Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Klukas,Lobel, Muhlo,Kosjenc i Hrvati) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati; osim te legende postoji i vrlo vjerojatna teorija sa kojom se slaže večina povijesničara a po kojoj su plemena Hrvata koji su obitavali na brdovitom ozemlju Karpata u Bijeloj Hrvatskoj između Krakova u Poljskoj i Lavova u Ukrajini bili nazvani Hrbati ili Hrvati od strane slavenskih plemena u močvarnim nizinama po riječi "hrbat" koja u staroslavenskom znači vrhovi brijega. Dio povjesničara, međutim, ne slaže se sa navedenim teorijama jer su nevjerodostojne te drže kako ime Hrvati najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla što potkrepljuju činjenicom o vrlo srodnom imenu perzijskoga plemena Harvati kod kojih se nalaze slični ornamenti koje neki poistovječuju sa šahovskim pločama a drugi sa hrvatskim grbovima. Bilo kako bilo, suvremeni Hrvati ipak govore hrvatskim jezikom koji je iz (južno)slavenske jezične grane a ova pak spada u indo-europsku odnosno indo-perzijsku skupinu što govori u prilog karpatskoj teoriji o slavenskom podrijetlu po kojem ime nosi i Slavonija nekadašnje ozemlje cjelokupne panonske Hrvatske.O nastanku hrvatskoga naroda - njegovoj etnogenezi - još uvijek postoji više teorija. Slavenska teorija  dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekle su gotska  i tzviranska teorija.Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave  i Jadranskog mora. S obzirom na fluktuacije istočne granice ona se ne može točno odrediti, no na cijelom bosanskohercegovačkom prostoru se mogu naći tragovi ranije hrvatske nazočnosti. Na južnoj Jadranskoj obali plemeNeretvani je oformiralo svoju knežinu.Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska  (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Čokcii imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretvani  i nešto mlađi Kčići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih.Dubrovčani i Bokelji  na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta i maslinovog ulja je značajna. To su ujedno i glasoviti specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavoniji. Najznačajnija voćka ličkih Hrvata je šljiva.

Hrvati u svijetu:

UN-ova-popis Hrvata u svijetu 2005

• Hrvatska4.093.000 Bosna i Hercegovina 602.000-  Sjedinjene Države .374.241  Njemačka232.000-
• Srbija i Crna Gora114.000 Slovenija...35.642  Austrija .131.307  Kanada..71.725  Australija...71.000
• Mađarska.33.000 Makedonija40.000 Rumunjska78.000 Švedska 26.000 Italija24.000 Švicarska 23.000
• Libija17.000 Argentina 3.600 Urugvaj3.300 Češka3.000 Novi Zeland2.500  Slovačka1.100  Ukrajina4.800
• Danska.500 Rusija500  Belgija 5,000 Čile10.000 ( procjena ) Nizozemska11.000 (procjena) Peru.5,000

Lika

Lika je gorska regija ili visoravan okružena gorskim lancima; Velebit na jugu, Velika Kapela na zapadu, Mala Kapelana sjeveru te Lička Plješivica na istoku. Sjeverna granica prilično je neodređena jer Ogulinsko-Plaščanska dolina predstavlja prijelazni prostor između Like i Gorskog Kotara . Čitavo područje može se okarakterizirati kao planinska zaravan podijeljena manjim planinskim lancima u više cjelina (Gacka , Ličko Polje ili Lika,Krbava  i Ličko Pounje ). Ima veliko strateško i prometno značenje jer predstavlja spojnicu kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske, stoga se Lika još naziva i "Kralježnica Hrvatske". Kroz Liku prolazi državna cesta Zgreb-Split,autocesta Zagreb-Split , te željeznička pruga Zagreb-Knin-Split. Kroz Liku protječu hrvatske ponornice, rijeka Gacka  , rijeka Lika  , rijeka Otuča  , rijeka Krbava , rijeka Korenica) te u Lici još izvire rijeka Una koja protječe njezinim istočnim dijelom samo u gornjem toku.

U prethistorijsko i antičko doba područje Like naseljava ilirsko  pleme Japodi. Njih je u I. stoljeću prije Krista pokorila rimska vojska, ali su i dalje zadržali svoju plemensku autonomiju, baveći se nomadskim stočarstvom. Romanizacija ovog prostora bila je samo površna, jer je Rimljanima bilo najvažnije osigurati putne komunikacije. Do većih promjena dolazi raspadom carstva i seobama naroda, kad se na ličko područje doseljavaju Hrvati . Oni uspostavljaju svoju upravnu organizaciju, osnivajući plemenske župe Gacku, Krbavu i Liku. Postoje teorije da su nakon ustankaLjudevita Posavskog  u slabo naseljenu Liku ffranački  vladari preselili znatan broj Avara , koji su se kasnije stopili s Hrvatima. S razvojem i jačanjem hrvatske države, dolazi do porasta stanovništva i većeg stupnja društvene organizacije, a s tim i do podjele starih rodovskih župa u Lici. Tako nastaju nove župe Bužane, Hotuča, Lapac, Plase i druge. O porastu značenja Like unutar Ugarsko - hrvatskog kraljevstva govori i osnivanje Krbavske biskupije  1160. godine, sa sjedištem prvo na Mrsinju iznad Korenice, a zatim na Udbini. Materijalni ostaci iz tog razdoblja su neznatni, jer su većinu crkvi i utvrda uništili Turci. Dokaz tadašnjeg stupnja razvoja je i postojanje tiskare u Kosinju krajem 15. stoljeća.Turski prodori na ovo područje počinju nakon pada Bosne 1463 ), da bi kulminirali KKrbavskom bitkom 1493 godine, u kojoj je uništena hrvatska feudalna vojska. Između 1522 . i 1524 . turska vojska zauzima čitavo područje Like, s iznimkom Gacke doline i Brinja. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo dijelom prihvaća islamsku vjeru , a pojavljuju se i prvi pravoslavni Vlasi. Turci su za ovaj prostor 1580  osnovali Lički (Krčki)sandžak  sa sjedištem u Kninu i glavnim ličkim uporištem na Udbini. Takvo stanje potrajalo je sve do velikog austrijsko - turskog rata (1683.-1699.), u kojem je pod vodstvom katoličkog svećenika Marka Mesića  masovno sudjelovalo preostalo katoličko  stanovništvo te je oslobođena čitava Lika osim Ličkog Pounja.Nakon protjerivanja Turaka očekivao se povratak Like pod vlast hrvatskog bana . Međutim, Hasburška monarhija stavila ju je pod izravnu vlast svoje dvorske Komore, a zatim 1714. godine pod upravu Karlovačkog generalata. Tako je Lika došla u sastav Vjne krajine u čijem će sastavu ostati sve do njezinog ukidanja 1881. godine. Kako su Ličani u početku pružali otpor strogom vojnom režimu, 1746 . osnovan je posebni vojno - upravni teritorij Ličke regimente  (pukovnije), da bi se učvrstila kontrola nad ovim krajem. Usporedno sa stvaranjem nove upravne organizacije, na ličko područje naseljava se novo stanovništvo, Hrvati Bunjevc i i pravoslavni Vlasi (kasnije Srbi) koji su trebali poslužiti kao stalna vojska za potrebe bečkog dvora. Ta opća militarizacija Like, u kojoj je sve bilo podređeno potrebama stalnog ratovanja, znatno će utjecati na mentalitet njenog stanovništva. Godine 1881. pridružena je Banskoj Hrvatskoj. Od 1941 . do 1945 . u sklopu Nezavisne Države Hrvatske . Početkom Domovinskog rata 1991 ) dijelom su je okupirale srpske snage (1992.–1995. područje pod zaštitom UN-a). Oslobođena je1995. godine.

Povjest Korduna

Kordun je prvenstveno etnokulturalna regija s jasno određenim granicama : na jugu rijekomKoranom, na zapadu Mrežnicom, na sjeveru Kupom, te na istoku Glinom i tzv. "suhom" granicom prema BIH. Reljefno, Kordun je prijelazna zona između dinarskog planinskog područja (Lika) i ravničarskog prostora Središnje Hrvatske. Teren je uglavnom brežuljkast s manjim uzvisinama (200-300 m) koje se postupno povećavaju prema Petrovoj gori, najvišem vrhu Korduna smještenom u njegovom središtu. Čitavo područje gravitira Karlovcu i predstavlja dio šire Pokupsko-kordunske regije. Najveće gradsko naselje (po nekim pokazateljima i jedino) na Kordunu je Slunj.Naziv Kordun nastao je u razdoblju Vojne krajinei usko je povezan sa strateškim značenjem kraja. Dolazi od francuske riječi cordon militaire koja znači vojni pojas. U ovom slučaju to se odnosi na niz povezanih stražarnica i utvrda prema izbačenom turskom području zapadne Bosne.U srednjem vijeku područje današnjeg Korduna imalo je veliku stratešku važnost kao prijelazni prostor između primorskog i panonskog dijela Hrvatske. Upravo tu, na planini Gvozd(današnja Petrova gora) pokušao je 1097 godine Petar Svačić bezuspješno zaustaviti prodor Mađara prema moru. Kasnije u okviru Ugarsko-hrvatske države ovo područje je podijeljeno između srednjovjekovnih županija Drežnika, Gore i Gorice. Kao feudalni gospodari nametnuli su se knezovi Nelipići nakon njih Babonićida bi u 14. stoljeću većina Korduna prešla pod vlast knezova Frankopana To je razdoblje guste naseljenosti ovog kraja, kada se razvija čitav niz utvrda, naselja i samostana. Najznačajniji frankapanski centri su bili Drežnik i Slunj. U sjevernom dijelu Korduna nalazila se Perna (današnje selo kod Topuskog) koja je već 1225. dobila gradska prava, zatim samostan Zlat (današnje selo Slavsko Polje) i cistercistka opatija Topusko.O važnosti ovog prostora u predturskom razdolju svjedoči i to da se 1527. godine, nakon Mohačke bitke , u Cetinu kod Slunja sastao hrvatski sabor i izabrao Ferninanda Habsburga  za hrvatskog kralja. Međutim, turska osvajanja su ubrzo zahvatila i ovo područje. Nakon pada tvrđave Drežnik 1578  godine, Kordun postaje ničija zemlja između Habsburškog i Turskog carstva, izložena stalnim pustošenjima. Iako Turci nisu uspjeli zauzeti Slunj, a 1579. je osnovana i nova tvrđava Karlovac, nezaštićeno stanovništvo okolnih naselja se gotovo u potpunosti iseljava. Kordun je tada posve opustio, a do novog naseljavanja će doći tek u 18. stoljeću nakon protjerivanja Turaka.Po oslobađanju od Turaka, ovo područje, kao ni susjednaLika i Banovina, nije vraćeno pod vlast hrvatskog bana već je ušlo u sastav Vojne krajine Tada se vrši i organizirana kolonizacija stanovništva, pri čemu na područje oko Slunja dolaze uglavnom Hrvati, a oko Petrove gore Srbi. Njihova primarna uloga bila je vojna zaštita novog sustava pograničnih utvrda prema Turskom carstvu. Za razliku od srednjeg vijeka, kad je ovaj prostor bio podijeljen između više županija, sada se zbog strateškog položaja i mentaliteta novih stanovnika-graničara izdvaja kao posebna pokrajina. Iz tog razdoblja potječe i današnji naziv Kordun (od riječi cordon).

Kordun je ostao u sastavu Vojne krajine (kao slunjska i djelomično ogulinska pukovnija) sve do njenog ukidanja 1881 godine, kada je priključen Riječko-modruškoj županiji. Stanovništvo koje je imalo vojnu ulogu ili se bavilo djelatnostima povezanima s vojskom nije moglo preživjeti isključivo od poljoprivrede. Već krajem 19. stoljeća počinje iseljavanje, koje se nastavilo tijekom čitavog 20. stoljeća.

Recepti za dobar imunitet

Moramo paziti na imunitet ,jer imunitet kada opadne nastaju mnoge bolesti , tada napadaju bakterije i virusi.Da biste to izbjegli imunitet držite na gornjoj granici,zato je potrebno koristiti i ovo:

Jedna  šaka badema  dnevno je dovoljna da vas spasi tj. ima dovoljnu količinu vitamina E koja bi bila dovoljno korisna,zatim tu je grejp koji obiluje vitaminom C,koji je topiv u vodi tako da ga moramo koristiti svakodnevno,ako vam grejp smeta ,mnogima je gorak može se posegnuti za nekim drugim voćem ili povrćem u kojem ima dosta vitamina C, kao što je paprika,kupus,šipak a za limun su već svi saznali.Pored ovog radi promjene tu je i lisnato povrće koje može spasiti imunitet.Karfiol,kelj,brokule i prokulice su izvor  vitamina C i E te beta karotena i kalcija te u tijelu formiraju vitamin A  a on je važna komponenta u izgradnji imuniteta.

Jedan recept za imunitet,ovo je već negdje objavljivano ali da ne biste tražili recept ,evo ga opet:
1 kg meda
4 limuna(dobro oprati)
150 gr. suhih grožđica
200 grama svježe  mrvke
Sve samljeti  i pomiješati s medom,jede se svaki dan 3 puta po jedna kašika prije jela.djeca isto samo po malu kašiku.Ovo je posebno dobro za starije i bolesne.

Ladihovći

Ladihovići (Vladihovići: Ladyhovich, Vladyhovych) su staro hrvatsko pleme, nekad naseljeno na Kordunu, s obje strane Korane prema Lđevcu,Slunju izvoru rijeke Gline i Kolkoču. Graničilo je sa staro hrvatskim plemenima Klokočama,Smrčkovića i Stojmerića.
Pretpostavka je da se naselje Cvitovic nekada zvalo Ladihović. Pleme Ladihovića sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv.Nikola u Ladihoviću koja se spominje na popisu župa 1334.. Uz ovu župnu crkvu spominju se i crkve sv.Mrije  u Gnojnicama i sv.Bernardina kod Velike Glave. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića.
Zajamčenu plemićku slobodu i posjed pleme je dobilo od kralja Karla Robrta i nasljednika mu Ludovika. Početkom 15. stoljeća uslijed turskih provala propale su njihove kraljevske darovnice, koje je na molbu Domše, sina Jurja Ladihovića 1425. ponovo potvrdio kralj Sigismund.
U plemenu je bilo vlastele koja je držala kmetove, plemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac".
Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Pod stalnom ugrozom od strane Osmanlijatijekom 15. i 16. stoljeća mnogo je ljudi raseljeno u razne krajeve, izginulo, umrlo od boleština i gladi te odvedeno u tursko ropstvo, čime se tragovi plemena gase na ovom prostoru.
Po nekim izvorima, od Cvetovića je dobilo ime selo Cvitović, a od Mikšića ili Nikšića selo Nikšić. Selo Lađevac, prije nazivano Ladanjsko polje i Lade, vjerojatno svoje ime vuče prema ovom plemenu