Cvitović

Cvitović je naselje smješteno 5 km sjeverno od Slunja Kao administrativna jedinica Grada Slunja mjesnom odboru Cvitović pripadaju naselja Cvitović, Donja Glina,Glinsko Vrelo  i Marindolsko Brdo....
Ovaj kraj nekoć je bio sjedište snažnog i mnogobrojnog plemena Ladihovica (Ladyhovich, Vladyhovych) te je pretpostavka da se i naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane  nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića. Pleme Ladihovića držalo je zemlje uz obje strane rijeke Korane prema Lađevcu, Slunju, izvoru rijeke Gline i Klokoču te je graničilo sa plemenima klokočkim, smrčkovićkim i stojmerićkim. U plemenu je bilo vlastele  koja je držala kmetove,plemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac". Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići, Herendići, Sankovići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krčkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Ovu dinamičnu župu naročito su ugrožavali Turci u 16. stoljeću. Mnogo je ljudi izginulo, umrlo od boleština i gladi, odvedeno u tursko ropstvo i raseljeno u razne krajeve da bi sačuvalo vlastiti život.
U razdoblju od preko 100 godina na ovom području gotovo da i nije bilo civilnog stanovništva. Nakon Bečkog rata(1683.-1699.) ovaj kraj oslobođen je od Turaka te mnogi Ogulinsko-modruški rodovi, kao i rodovi sa šireg područjaGeneralskog Stola i Bosiljeva u sklopu kolonizacije naseljavaju područje ladihovićkog plemena: Radočaj (92 osobe - 21 obitelj), Turkalj (126-19), Paulić (77-15), Stipetić (47-10), Kučinić (16-3), Mlinac (20-3), Poljak (19-2), Raužan (10-1), Bogović, Šlat.
U prvim desetljećima 18. stoljeća dio obitelji doseljava s područja Dalmacije i Bosne (starosjedioci Hrvati nemuslimani, kojih je bilo po sjevernijem dijelu oko Kozare, Kremengrada, Prijedora, Sanskog Mosta, oko Dubice, Ljubije i Majdana). Može se reći da je naseljavanje ovog područja završeno s krajem 18. stoljeća, a konačnim uređenjem Vojne krajine 1746 Cvitović se našao u sastavu Karlovačkog generalata, Slunjske pukovnije, Lađevačke kumpanije br. 1.
Pleme ladihovićko sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv.Nikole u Cvitoviću (Ladihoviću), sagrađene na brdu Brkašica (n/m 361 m). Župna crkva spominje se u sastavu drežničke  županije 1344.. U kolovozu 1582. uz Kremen grad Turci razaraju i crkvu od koje ostaje samo zvonik koji je služio za stražarnicu. Posljednji župnik spominje se u Ladihovićima1574 te je i on valjda doživio propast župe i plemena.
Po oslobađanju od Turaka, Cvitović je od  1720uz Blagaj i Lađevac u sastavu slunjske župe, od koje se odvaja i postaje samostalna župa 1790... Prvi župnik nakon obnove župe bio je Joakim von Stauber (1792) koji je pripadao redu pavlina. Cvitovčani su dozidali k starom tornju crkvu koja je služila za župnu. Više je puta dograđivana i popravljana. Tek 1905. za župnika Fabeka izgrađena je današnja župna crkva. Tijekom Domovinskog rata, crkva je zbog lociranosti na vidnom mjestu, često bila meta velikosrpskih granata 1991
Nakon okupacije slunjskog područja u studenom 1991. i progona gotovo cjelokupnog katoličkog  življa, pobunjeni Srbisu ju zapalili 18. ožujka 1992.. Nakon vojno-redarstvene operacija Oluja i povratka stanovništva, obnavljana je od 1996. do 2001. .
Kapela sv.Valentina pokraj župnog stana spominje se 1842. Gradili su je seoski majstori u vremenima oskudice te su radovi izvedeni nekvalitetno. U derutnom je stanju i čeka temeljitu obnovu. Župni stan sagrađen je 1764.. Zub vremena ga je nagrizao i bio je u derutnom stanju sve do 1989. kad je temeljito obnovljen. Za vrijeme srpske agresije opustošen je te je opet obnovljen nakon povratka 1995. godine.
Župa je u sastavu slunjskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Prema statističkim podacima župe za 2006. u istoj je 957 katolika (959 stanovnika) u 348 obitelji. Od 13. listopada 2009. župom upravlja vlč. Antonio Čutura.