Hrvati su narod, danas nastanjen na području Hrvatske teBosne i Hercegovine i Srbije. Broje oko 7.200.000 popisanih pripadnika diljem svijeta 2005Hrvati govorehrvatskim jezikom , koji spada u skupinu južnoslavenkih jezika . Po vjeroispovijedi, dominantno su katolicima.Procjene govore daHrvata ima izvan domovine gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi,, Zapadnoj Euopi i Oceaniji Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: gradišćanski Hrvati u Austriji, moliški Hrvati u Italiji,Krašovani u Rumunjskojj, Bunjevci i Šokci u vojvođanskim krajevima...Svecem zaštitnikom hrvatskoga naroda smatra se sveti Josip...
Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Klukas,Lobel, Muhlo,Kosjenc i Hrvati) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati; osim te legende postoji i vrlo vjerojatna teorija sa kojom se slaže večina povijesničara a po kojoj su plemena Hrvata koji su obitavali na brdovitom ozemlju Karpata u Bijeloj Hrvatskoj između Krakova u Poljskoj i Lavova u Ukrajini bili nazvani Hrbati ili Hrvati od strane slavenskih plemena u močvarnim nizinama po riječi "hrbat" koja u staroslavenskom znači vrhovi brijega. Dio povjesničara, međutim, ne slaže se sa navedenim teorijama jer su nevjerodostojne te drže kako ime Hrvati najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla što potkrepljuju činjenicom o vrlo srodnom imenu perzijskoga plemena Harvati kod kojih se nalaze slični ornamenti koje neki poistovječuju sa šahovskim pločama a drugi sa hrvatskim grbovima. Bilo kako bilo, suvremeni Hrvati ipak govore hrvatskim jezikom koji je iz (južno)slavenske jezične grane a ova pak spada u indo-europsku odnosno indo-perzijsku skupinu što govori u prilog karpatskoj teoriji o slavenskom podrijetlu po kojem ime nosi i Slavonija nekadašnje ozemlje cjelokupne panonske Hrvatske.O nastanku hrvatskoga naroda - njegovoj etnogenezi - još uvijek postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekle su gotska i tzviranska teorija.Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave i Jadranskog mora. S obzirom na fluktuacije istočne granice ona se ne može točno odrediti, no na cijelom bosanskohercegovačkom prostoru se mogu naći tragovi ranije hrvatske nazočnosti. Na južnoj Jadranskoj obali plemeNeretvani je oformiralo svoju knežinu.Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Čokcii imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretvani i nešto mlađi Kčići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih.Dubrovčani i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta i maslinovog ulja je značajna. To su ujedno i glasoviti specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavoniji. Najznačajnija voćka ličkih Hrvata je šljiva.
Hrvati u svijetu:
UN-ova-popis Hrvata u svijetu 2005
- Hrvatska4.093.000 Bosna i Hercegovina 602.000- Sjedinjene Države .374.241 Njemačka232.000-
- Srbija i Crna Gora114.000 Slovenija...35.642 Austrija .131.307 Kanada..71.725 Australija...71.000
- Mađarska.33.000 Makedonija40.000 Rumunjska78.000 Švedska 26.000 Italija24.000 Švicarska 23.000
- Libija17.000 Argentina 3.600 Urugvaj3.300 Češka3.000 Novi Zeland2.500 Slovačka1.100 Ukrajina4.800
- Danska.500 Rusija500 Belgija 5,000 Čile10.000 ( procjena ) Nizozemska11.000 (procjena) Peru.5,000
Nema komentara:
Objavi komentar